Josipović: Generali nisu pod nekom posebnom kaznom pa da ih treba rehabilitirati

 

 

 

ZNANSTVENI skup “Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme”, kojem je pozdravnu riječ uputio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, održava se danas na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Josipović je podsjetio kako je Ivan Mažuranić bio pravnik, jezikoslovac, književnik i državnik. “Bio je ban pučanin kojem Hrvatska nije oprostila uspješnost”, rekao je dodavši kako je Mažuranić bio oblikovatelj moderne Hrvatske.

Josipović: Mažuranić najveći ban

Ocijenio je kako je Hrvatska pokazala nezahvalnost prema tom velikom državniku te dodao kako je po njegovu mišljenju Mažuranić bio najveći hrvatski ban i političar svoga vremena. “Kao sin zemljoradnika uspeo se do banske časti i postao veliki reformator”, napomenuo je dodavši kako je napravio Hrvatsku modernom državom.

Istaknuo je kako je Mažuraniću bio cilj suverena Hrvatska u Monarhiji te dodao kako je politiku vodio između Beča i Pešte. “Mažuranić je smatrao kako je bolje da se Hrvatska prije nagodi s Bečom nego čekati da se dogovore Beč i Pešta”, rekao je Josipović dodavši kako ga Hrvatska nije razumjela.

Smatra kako je vodio politiku malih koraka te njom europeizirao Hrvatsku. Podsjetio je na niz dužnosti koje je obnašao te zakone koje uveo, napomenuo je kako smo sve donedavno živjeli s Mažuranićem, jer je njegov model Zakona o kaznenom postupku (ZKP) bio sve donedavno na snazi u Hrvatskoj.

Provoditelj brojnih reformi

Između ostaloga Mažuranić je uveo i zakon o odgovornosti bana, odvojio Hrvatsku od ugarskoga pravosuđa, uveo novo izborno zakonodavstvo, zakon o slobodi tiska, opće obrazovanje, štokavski govor, novo moderno sveučilište, sekularizam, napomenuo je Josipović dodavši kako je afirmirao ono što danas zovemo vladavinom prava.

Josipović smatra kako Ivan Mažuranić danas zaslužuje jedan veliki trg bez rodbine te spomenik “veći od onog konjanika na središnjem trgu”.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras smatra da je Mažuranić osoba koja je pripadala intelektualnoj eliti s puno talenata kakve i danas trebamo.

Sikirić: Mažuranić središnja osoba hrvatske povijesti

Dekan Pravnoga fakulteta Hrvoje Sikirić ustvrdio je kako je Mažuranić središnja osoba hrvatske povijesti te čovjek koji je uveo modernu organizaciju u hrvatsko društvo.

Po riječima dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Vlatka Previšića, Mažuranić je bio osoba univerzalnoga duha te široka polja djelovanja. Podsjetio je i kako je ove godine 140. obljetnica njegova zakona o ustroju pučkih škola i preparandija te dodao kako je u tom zakonu i danas mnogo toga što bi bilo primjenjivo u Hrvatskoj.

Ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić ocijenio je da Mažuranić nije u svoje vrijeme bio suviše obljubljena osoba u javnom životu. Za Beč i Peštu bio je previše radikalan Hrvat, za Hrvate oportunist, za kler liberalan, za liberale klerikalan, rekao je Vujić te dodao kako je Mažuranić bio državnik organizator.

Čepulo: Ulio europski duh u hrvatske institucije

U izlaganju “Ivan Mažuranić i reforme na europskoj periferiji” profesor Pravnoga fakulteta Dalibor Čepulo ocijenio je da je taj hrvatski ban ulio europski duh u hrvatske institucije. Podsjetio je i kako je Mažuranić, unatoč tomu što je potpisao Bečki književni dogovor, uveo hrvatski jezik u službenu uporabu. To je učinio bez obzira na moć koju su tada imali Srbi jer je predsjednik Suda Srbin, predsjednik Sabora Srbin te zamjenik bana Srbin, rekao je Čepulo.

Biografija “bana pučanina”

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski 1814. – Zagreb, 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar. Hrvatski ban od 1873. do 1880. Poznat je pod nadimku ban pučanin. Među najvažnijim je kreativnim osobnostima hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban). Potječe iz imućne građansko-težačke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Po svršetku studija radio je kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u Karlovcu.

Godine 1848. Osrednji odbor s Mažuranićem na čelu istaknuo je da je te godine prestala svaka državnopravna veza Hrvatske s Ugarskom, pošto ona prizna “neodvisnost i samostalnost” i “realni i virtulani teritorialni obseg” Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču. Službuje u Saboru od 1861. godine, 1862. potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. Predsjednik je Matice ilirske 1858.-1872. Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokreće osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu.

Znanstveni skup o Ivanu Mažuraniću organizirali su Pravni i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Josipović: Govoriti o generalima kao o općoj kategoriji besmisleno

Ivo Josipović izjavio je u srijedu kako je stvar odabira hoće li netko uključiti u određena stručna ili politička tijela nekog od generala koje je umirovio njegov prethodnik Stjepan Mesić, ali drži da nema smisla u današnje vrijeme o njima govoriti kao o općoj kategoriji.

“Mislim da govoriti ovako ‘en bloc’ o generalima nije možda korektno. Ima različitih generala, od nekih koji su otišli u mirovinu i ne bave se ni politikom niti vojnom doktrinom. Ima nekih koji su, recimo tako, ‘zabrljali’ i bili su osuđeni od hrvatskog suda za ratne zločine, imamo neke koji su vrlo ugledni, uspješni biznismeni… Dakle, govoriti o generalima kao o jednoj općoj kategoriji danas, nakon toliko godina njihove karijere, nema puno smisla, svakog čovjeka treba posebno gledati”, rekao je Josipović novinarima nakon znanstvenog skupa “Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme”, održanom na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Novinari su ga pitali kako komentira izjavu HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović da će, ako postane predsjednica Republike, rehabilitirati generale umirovljene 2000. godine i pozvati ih, zajedno s Generalskim zborom, u svoje vanjsko savjetodavno tijelo.

Nisu pod kaznom da bi ih trebalo rehabilitirati

“Mislim da oni nisu ni pod kakvom posebnom kaznom da bi ih se trebalo na ovaj ili onaj način rehabilitirati. Da li nekog od njih treba uvesti u određena stručna ili politička tijela to je stvar odabira”, ocijenio je Josipović.

Podsjetio je pritom da su neki od njih i danas aktivni u politici, poput generala Krstičevića, a izdvaja i sudbinu generala Gotovine i njegovog značaja u hrvatskoj povijesti te ističe da svi zaslužuju poštovanje za ono što su učinili u Domovinskom ratu, a da je njihova sudbina poslije vrlo različita.

Mesić je 2000. umirovio generale – potpisnike pisma u kojem izražavaju nezadovoljstvo politikom tadašnje vlasti – Janka Bobetka, Ivana Čermaka, Ivana Basarca, Krešimira Ćosića, Antu Gotovinu, Damira Krstičevića, Ivana Kapulara, Mirka Norca, Miljenka Filipovića, Ivana Koradu, Nojka Marinovića i Davora Domazeta Lošu.

“Vojska kolektivno ne treba sudjelovati u politici”

Josipović je rekao da ih je Mesić umirovio zbog bavljenja politikom na načelima koja nisu bila primjerena demokratskom političkom sustavu jer “vojska kolektivno ne treba sudjelovati u politici”.

Nije htio komentirati izjavu predsjednika Generalskog zbora Marinka Krešića koji je, vezano uz najavu Grabar Kitarović, kazao da Generalski zbor neće dati potporu nijednom konkretnom predsjedničkom kandidatu nego načelno podržavati sve koji se zalažu za boljitak hrvatske države i hrvatskog naroda. Ustvrdio je pritom, kako prenose mediji, da kod Grabar Kitarović tu vrlinu nije primijetio.

“Svatko od građana ima pravo na svoj odabir i svatko će se moći opredijeliti na izborima”, rekao je kratko Josipović.

 

Izvor: Index.hr

KOLINDA ‘Želim rehabilitirati generale umirovljene 2000., oni se nisu spremali ni za kakav puč’

HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je da su temelji Hrvatske bili i ostali Domovinski rat i branitelji, a “carevim novim ruhom” nazvala je to što sada predsjednik Josipović želi promijeniti Ustav i udariti neke nove temelje.

Na sastanku brodsko-posavskoga Županijskog odbora HDZ-a u ponedjeljak navečer u Slavonskom Brodu Grabar-Kitarović rekla je da prošli predsjednički izborni program Ive Josipovića “nije samo mrtvo slovo na papiru, nego teška obmana” te da sada govori kako nije imao ovlasti i da ga je ograničavao Ustav pa ga hoće promijeniti i udariti neke nove temelje. “Sve je to carevo novo ruho”, kazala je i ponovila da ustavne promjene za povećanje ovlasti predsjednika nisu potrebne.

“Sad hoće novi Ustav, pa neke nove temelje. Nema novih temelja, mi znamo što su naši temelji. To je Domovinski rat, naši branitelji, 15.000 ljudi koji su poginuli za ovu zemlju. To smo svi mi koji smo bili ovdje i branili našu Hrvatsku. Nema novih temelja, nema nove republike, samo je jedna Hrvatska”, istaknula je Grabar Kitarović na stranačkom skupu u Slavonskom Brodu i najavila da će svoj predizborni program objaviti 11. studenog.

Sazivanje tematske sjednice Vlade prvi je potez koji namjerava poduzeti bude li izabrana za predsjednicu Republike. “Tražit ću da Vlada izvijesti o stanju u državi i što čini da Hrvatsku izvuče iz krize”, istaknula je.

Jedna od prvih poteza bit će i pokretanje inicijative za proglašenje punoga gospodarskog pojasa u Jadranskom moru, najavila je istaknuvši kako je konačno došlo vrijeme da budemo gospodari svoga dijela Jadranskog mora.

HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da želi ispraviti i neke nepravde iz prošlosti i rehabilitirati hrvatske generale umirovljene 2000. godine. “Pokazalo se da se oni nisu spremali ni za kakav puč. Svjesna sam da se oni mogu vratiti u aktivnu službu i bit će dio mog vanjskog savjetodavnog tijela s cijelim Generalskim zborom”, poručila je.

Grabar Kitarović istaknula je kako je vrijeme da Oružane snage dobiju “zasluženu poziciju koja nije ni blizu” onoj koju ima pobjednička država. “Želim da imamo oružane snage kakve si možemo priuštiti, ali oružane snage koje, bez obzira na prijetnju, mogu obraniti suverenitet, samostalnost i dignitet naše drage domovine Hrvatske”, rekla je Grabar-Kitarović. Istaknula je i potrebu otvorenog rješavanja pitanja sa susjedima.

Predsjednik Županijskog ogranka HDZ-a Pero Ćosić i lokalni čelnici pozvali su nazočne izaslanike temeljnih ogranaka te stranke da se aktivno uključe u predizbornu kampanju jer će, kako su rekli, svaki glas biti važan.

Izvor: Jutarnji.hr

Kad kampanja službeno počne, oni će morati reći sve

Predsjednička kampanja službeno još nije počela, ali kandidati u njoj već sudjeluju i troše novac. Odakle je stigao i koliko ga ima za sada nisu dužni reći. No po novim pravilima financiranja kampanja, kada ona službeno počne, kandidati će morati reći sve. S obzirom na prošlost spornih donacija provjerili smo – postoje li kriteriji po kojima zasad predstavljeni kandidati ne bi prihvatili nečiju donaciju.

Ivo Josipović tvrdi obilaženje hrvatske nema veze s kampanjom. No ona traje. Ima stožer i angažirane ljude. Otvorio je račun za donacije i troškove. I Kolinda Grabar Kitarović je otvorila račun. Donacije već pristižu.

‘Svi ovi troškovi koji nastaju u ovom trenutku trebali bi biti evidentirani u prvom izvješću kojeg će podnijeti’, kaže Duje Prkut iz GONG-a.

Izvješće izbornom povjerenstvu o donacijama i troškovima kandidati moraju podnijeti tek 7 dana prije izbora.

Nakon kampanje Milana Bandića bilo je mnogo pitanja pa i ono kako su se donacije skuplajne nakon izbora. Financiranje HDZ-ovih kampanja kroz crne fondove bilo je na sudu.

Aktualni je predsjednik imao problem s donacijom Roberta Ježića i DIOKI-a. Ovog puta će, kaže, paziti čiji novac uzima. ‘Ako je riječ o nekome tko je sumnjiv za nemoralna i kriminalna djela nekada ne znate sve o donatoru pa se događa i da pogriješite’, kaže Josipović.

Kolinda Grabar Kitarović odgovor na pitanje čiju donaciju bi odbila prepustila je glasnogovorniku. ‘Donacije ne bi prihvatili kada bi bile sumnjivom porijekla a ponajviše od pravnih osoba koje duguju državu i radnicima ne isplaćuju plaću’, rekao je njen glasnogovornik Mladen Pavić.

Donacije od onih dužnih državi i zakonom su zabranjene. A sve nezakonite moraju se vratiti u proračun.

Milan Kujundžić otvorio je račun prije nekoliko dana i ni jednu donaciju još nije primio. ‘Svake sumnjive novce ćemo vratiti, a ne kao predsjednik na odlasku s Diokijem’, kaže kandidat Kujundžić.

Anto Đapić zasada je jedini kandidat koji nije otvorio račun jer kaže još nema troškova i donacija, ali zna čiji novac ne želi. ‘Donaciju bi odbio kada bi se znalo da novac dolazi od osobe pravomoćno osuđene za gospodarski kriminal’, rekao je Đapić.

Na male donacije na svojem otvorenom računu od, kako kaže, obespravljenih građana očekuje Ivan Rude. ‘Niti u teoriji ne može se dogoditi da bi prljavi novac primio u kampanji, pet kuna deset ako da netko i što meni je dovoljno’, kaže Rude.

Pojedinci smiju donirati najmanje 30 tisuća, a tvrtke 200 tisuća kuna. U kampanji kandidati ne smiju potrošiti više od 8 milijuna kuna.

Izvor: dnevnik.hr

Čak 51 spavač čuva si svoj posao u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova

Uz predsjedničku kandidatkinju HDZ-a i bivšu ministricu vanjskih poslova Kolindu Grabar Kitarović, još 50 djelatnika ima zamrznut radni odnos u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. To znači da, ako se požele vratiti s dužnosti koje trenutačno obavljaju, a riječ je najviše o poslovima u međunarodnim institucijama, stolac u MVEP-u ih čeka.

Promocija države

Štoviše, iako ne koriste beneficije radnog odnosa, staž u mirovanju im se priznaje kao neprekidni rad u državnoj službi, a da bi se vratili u Ministarstvo, ne moraju ispuniti nijedan uvjet niti na bilo koji način”odraditi” staž u mirovanju, kako je propisano u nekim državama. Logika kojom se blagonaklono gleda na čuvanje posla osobama koje u međunarodnim institucijama rade za osobnu korist, a ne kao predstavnici Hrvatske, često i s iznimno visokom plaćama, jest ta da pomažu imidžu zemlje.

– Što je veći broj hrvatskih službenika i diplomata u međunarodnim institucijama, to je bolji imidž i promocija države, a i pruža velike mogućnosti kako za zaštitu naših interesa tako i za kreiranje politike tih organizacija, a ujedno pruža mogućnost dobivanja ključnih i pravovremenih informacija o temama koje su u nadležnosti tih međunarodnih institucija. Isto je i s hrvatskim službenicima, posebno uoči i nakon ulaska u EU, zbog sekundiranja i mandata u EU institucijama, i ne radi se samo o našim nego i službenicima drugih tijela državne uprave – kažu iz MVEP-a.

No iako citiraju Zakon o državnim službenicima koji propisuje mogućnost mirovanje radnog staža za trajanje dvaju mandata u međunarodnim organizacijama, u oko upadaju neke nelogičnosti. Zakoni govore o tome da “državnog službenika na rad izvan državne službe upućuje čelnik državnog tijela u kojem je zaposlen”. Na pitanje tko je, primjerice, uputio Kolindu Grabar Kitarović u NATO, kad je jasno rekla da se javila na natječaj, iz MVEP-a kažu: “Riječ je zapravo o pisanoj potvrdi kojom se potvrđuje da je osoba zaposlena u Ministarstvu, a to istodobno podrazumijeva da se podržava i sama kandidatura.”

Odbačen prijedlog

Zakonske nepreciznosti nisu riješene ni nedavnim izmjenama Zakona o vanjskim poslovima na koje se čekalo gotovo 20 godina. Kako doznajemo, bilo je i prijedloga da se koristi slovensko rješenje. Naime, slovenskim je Zakonom o vanjskim poslovima predviđeno da staž može mirovati najdulje šest godina. Djelatnik ima obvezu povratka u MVP te rada u njemu najmanje pola vremena koliko je trajalo mirovanje. Prekine li zaposlenik rad u MVP-u, dužan je platiti kaznu u visini od 50 posto zadnje plaće prije odlaska u međunarodnu službu za period koji treba odraditi. Za razliku od Slovenaca, hrvatski “spavači” se prije povratka u MVEP samo trebaju – najaviti.

– Službenik podnosi zahtjev za aktiviranje radnog odnosa, a raspoređuje ga se u skladu s odredbama Pravilnika o unutarnjem redu – kažu iz MVEP-a. Prijedlog da moraju odraditi dio zamrznutog staža nije prihvaćen.

Izvor: vecernji.hr
Ilustracija: Mihaela Maras/tportal

Kolindina kampanja je diletantizam epskih razmjera

Premda su do izbora za predsjednika Republike još dva mjeseca, već sada se sa sigurnošću može ocijeniti da je kampanja Kolinde Grabar Kitarović daleko najgora u četvrtstoljetnoj povijesti hrvatske demokracije.

Kolinda Grabar Kitarović zatražila je u četvrtak od svih predsjedničkih kandidata da pokažu svoje imovinske kartice. Bio je to jako neobičan potez, s obzirom da je imovinska kartica njezinog glavnog konkurenta, predsjednika Ive Josipovića, već godinama dostupna javnosti. No, uslijedilo je nešto još puno bizarnije. Nova TV zamolila je u petak kandidate da im dostave podatke o imovinskom stanju i svi su to učinili osim Kolinde Grabar Kitarović, koja je najavila da će s tim pričekati do početka službene kampanje?! 

Premda su do izbora za predsjednika Republike još dva mjeseca, već sada se sa sigurnošću može ocijeniti da je kampanja Kolinde Grabar Kitarović daleko najgora u četvrtstoljetnoj povijesti hrvatske demokracije. Riječ je o diletantizmu epskih razmjera, farsi kakvu nisu naslućivali niti najveći skeptici prema političkom potencijalu Kolinde Grabar Kitarović.

Prisjetimo se samo kako je tvrdila da je kao ministrica vanjskih poslova svojedobno raskinula savjetnički ugovor Dejana Jovića, da bi se potom otkrilo da je HDZ-ova predsjednička kandidatkinja zapravo potpisala ugovor s njim. A petljanje sa statusom u NATO savezu? Nitko se nije kandidirao za predsjednika Republike a da u tom trenutku nije negdje bio zaposlen.

Primjerice, Josipović je bio saborski zastupnik, a Milan Bandić gradonačelnik, što je ostao i nakon izbornog poraza. Ne bi, dakle, bilo ništa lošeg u tome da je Kolinda Grabar Kitarović odmah rekla da joj mandat pomoćnice glavnog tajnika NATO traje do srpnja iduće godine, a da će za kampanju uzeti neplaćeni dopust. Ali, HDZ je pokušava promovirati kao nekakvu domoljubnu ikonu.

Ženu koja napušta sjajnu službu u inozemstvu, žrtvuje se i vraća u domovinu kako bi pomogla svojem napaćenom narodu. »Nema veće ljubavi od one prema domovini«, izjavio je neki dan Tomislav Karamarko. No, doznalo se da je Kolinda Grabar Kitarović i danas zaposlenica NATO saveza, a tu je činjenicu objasnila željom da joj djeca završe školsku godinu u Bruxellesu, ističući da je ona »prije svega majka«. Hrvatska joj, znači, ipak nije na prvom mjestu. A da bi valjda to prikrila, u startu je lagala da više nema ništa s NATO-om.

I tako je ostavila dojam potpuno nevjerodostojne osobe. Čije je, osim toga, povijesno znanje vrlo krhko, pa je protivnicima poručila da im NATO smeta zato što im je »još uvijek u glavama Varšavski pakt«. Kojeg SFRJ nikad nije bila članica. 

Uglavnom, Kolinda Grabar Kitarović demonstrira esencijalno političko neiskustvo, što ne čudi toliko budući da se ona politikom, u smislu animiranja birača, dosad gotovo nije bavila.

Ovo je prvi put da ima važnu ulogu u nekoj izbornoj kampanji. Pritom joj vodstvo HDZ-a nije od bogzna kakve koristi. Niti Tomislav Karamarko ili Milijan Brkić ne znaju kako se vode velike nacionalne izborne kampanje, kako se njihovi nositelji moraju ponašati da bi proizveli što manje gafova. I kad se sve to zbroji, dobije se ova blamaža u koju se pretvara kampanja Kolinde Grabar Kitarović.

Izvor: Novi list

Dio vrha stranke zabrinut – Kolindi i HDZ-u smeta Kujundžić

Predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović kampanju gradi na skromnosti, vozi se u sedam godina starom kombiju, u koji je donijela svoj jastučić i dekicu, sluša klape i tamburaše, doznaje se u Globusovom insajderskom izvještaju iz vrha HDZ-a. Kažu, upravo proučava biografiju Angele Merkel, a pročitala je i Kuran. I da, svašta se tu može još doznati, pa i to da je nitko ne može odgovoriti od umjetnih trepavica jer ona, jednostavno, vjeruje da joj “otvaraju oči” te je odbila ponude čak deset stilista. Odjeću naručuje preko interneta i onda je nosi na prekrajanje.

No ima tu i ozbiljnijih navoda, da ne kažemo, zabrinjavajućih.

Otkriveno je da u Hrvatskoj, po svemu sudeći, nema stručnjaka, pa joj izbornu strategiju piše stručnjak iz BiH, dekan mostarskog fakulteta Zoran Tomić. Samo je još treba “izbrusiti” šef stranke Tomislav Karamarko i može krenuti u boj.

Stoga su joj u kampanju podvaljeni i pojedini ljudi, ali ih se misli riješiti. “Određeni ljudi tu su nametnuti od samog vrha, kako bi kontrolirali kampanju”, kažu u HDZ-u te dodaju: “Osim Karamarka, Grabar Kitarović nema previše prijateljstva u stranci…  Svjesna je da dio ljudi u svom stožeru treba odrezati želi li pobijediti. To će sljedećih dana i učiniti”.

Retorika kampanje, doznaje se, bit će sljedeća: objasniti biračima da je zemlja zbog loše gospodarske situacije nacionalno ugrožena otprilike kao i 1991.

Kolinda je pak unatoč sigurnosti u pobjedu ostala šokirana kada joj je predsjednik Ivo Josipović navodno prišapnuo: Hej, budi dobra!

A u središnjici su pak ostali šokirani zbog jačanja Milana Kujundžića. Naime, prema pisanju Aktuala, kvalitetni Kujundžićevi javni nastupi, kao kandidata desnice, zabrinuli su dio vrha HDZ-a. Sada za Kolindu planiraju neprestanu aktivnost do početka kampanje.

Alarm je još jači jer znaju da Kujundžić za sada kritizira samo Josipovića, ali kritizirat će i kandidatkinju HDZ-a, ako mu da povoda.

Izvor: Republika.eu

AFERA ‘NISAM VAM LAGALA’ Kolinda na udaru HDZ-ovaca: ‘Zaboga, što si nam još sakrila?’

Kolinda Grabar-Kitarović, HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu države, nakon otkrića da je zamrznula radno mjesto u NATO-u i da se namjerava vratiti u Bruxelles ako izgubi izbornu utrku, našla se na udaru ne samo medija i konkurentskih kandidata nego i vlastite stranke, u kojoj procjenjuju da im je nanesena velika šteta

Ovo je kraj! Što nam je još sakrila? Što će se do izbora o njoj još otkriti? Ne mogu vjerovati da je zadržala posao u NATO-u, a cijelu je kampanju izgradila oko tvrdnje da se radi povratka u Hrvatsku odriče unosne inozemne karijere. Kako se netko s njezinim iskustvom u diplomaciji može upustiti u tako glupu laž. Upravo je samu sebe ubila!

Sve to izgovorio mi je u dahu, potpuno konsterniran, jedan od HDZ-ovih prvotimaca, neposredno nakon što je Jutarnji list objavio da je Kolinda Grabar Kitarović, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja, zadržala radno mjesto u NATO-u te je – ne uspije li postati šefica hrvatske države – čeka njezin posao s plaćom većom od dvadeset tisuća eura. Čini se da je takvim potezom najviše zapanjila i razočarala ljude u HDZ-u, one koji su u nju vjerovali. Očekivali su, svojom će kampanjom i stranku predstaviti kao pristojnu i povjerenja vrijednu družbu, a dogodilo se upravo suprotno, njenim postupkom HDZ je dodatno zaronio u zonu obmana i mutnih poslova.

Uhvaćena u neistinama, Kolinda Grabar Kitarović satima je i danima samo mucala. Izmišljala opravdanja, beskrajno petljala. Prvo je tvrdila da status u NATO-u čuva radi djece, da ne prekidaju školsku godinu. Premda je još ljetos znala da ide u utrku za Pantovčak. Onda se jadala da u kampanju ulazi gotovo kao Pepeljuga, bez plaće, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Očito je potpuno nespremna dočekala provalu. Ni njezin tim nije znao popeglati počinjenu štetu. Što znači da svi skupa ne znaju misliti dva koraka unaprijed. Ne znaju čak ni reagirati na izazove.

Rušenje kampanje

Nije problem što je Kolinda Grabar Kitarović zadržala rezervnu poziciju. Problem je što je hrvatskoj javnosti tvrdila suprotno, pa je uhvaćena u laži. Naravno, svakome bi takva situacija bila neugodna. Ženi koja se kandidira za šefa države morala bi biti još neugodnija jer je neistina o vlastitom statusu teško diskvalificira. Najveća je nezgoda u tome što je cijelu svoju kampanju skovala na tezi kako izgara od želje za povratkom, da se spremna odreći sjaja Bruxellesa i velikog svijeta samo da bi pomogla svojoj napaćenoj Hrvatskoj. Pričala je o oproštaju u NATO-u, o suzi koju je pustila na rastanku. Sugerirala da se radi spašavanja Hrvatske odrekla sjajne inozemne karijere. Vlastitu je djecu koristila kao argument: prvo su bili razlog povratka, onda su postali razlog za ostanak u NATO-u. Nije riječ o nekom sitnom, nevažnom prešućivanju istine. Otkriće da igra s figom u džepu, da je dogovorila mogućnost povratka na izvrsno plaćenu NATO poziciju ruši cijelu njenu kampanju.

Tešku grešku da je varala govoreći o svom radnom statusu jedan njen prijatelj tumači naivnošću. Ali, nije riječ o naivki. Upravo suprotno, njen životopis govori da je iskusna i jako dovitljiva, čak prodorna i promućurna osoba. Kartama kojima raspolaže Kolinda Grabar Kitarović uvijek je znala sjajno odigrati. Svoj karijerni put krčila je vrlo vješto. U tom kontekstu valja spomenuti da, kako tvrde dobro informirani izvori, novo rukovodstvo NATO-a, na čelu s bivšim premijerom Norveške Jensom Stoltenbergom, ne gleda dobro na njezin aranžman sa zamrzavanjem funkcije.

Sanaderova škola

Kolinda Grabar Kitarović mnogo je bolje djelovala izdaleka. Dok je u Hrvatsku slala samo slike s NATO-ova summita u Walesu, gdje se blistava rukovala s Obamom, ili u maskirnoj odori iz misije u Afganistanu. Kad se vratila pa progovorila, dojam se znatno pokvario. Njene su prve izjave djelovale razočaravajuće. Pogotovo ona o hrani za sirotinju ostavljenu u čistim vrećicama uz kontejnere za smeće, koju je navodno posudila od svog prijatelja Mate Granića. Tom socijalno potpuno netaktičnom provalom pokazala je da dugo, višegodišnje izbivanje iz Hrvatske i šetnje po briselskim salonima nisu ostali bez posljedica. Na domaćem se terenu ne snalazi najbolje. Naučila je funkcionirati u diplomaciji, na političkoj sceni djeluje izgubljeno. Njezini su stavovi o političkim temama uglavnom nepoznati. Nikad se nije tukla na političkoj sceni, nikad vodila kampanju.

Kolinda Grabar Kitarović sama će za sebe reći da je štreberica. To tvrde i mnogi drugi. – Ona vam je sjajna za reprodukciju. Dajte joj gotov materijal, savršeno će ga interpretirati, ali sama ništa ne može kreirati – kaže mi jedan od njenih bivših suradnika koji je poznaje u dušu. Jedan drugi iskusni diplomat prisjeća se kako ga je na nekoj večeri zamolila za dopuštenje da pribilježi njegova objašnjenja o važnoj temi međunarodne politike. U javnim je nastupima nesigurna. Premda u kampanji, kad se koristi svaka mogućnost za obraćanje javnosti, mediji je tjednima moraju loviti za intervjue. U obećanjima je slatka, u realizaciji kratka. Nakon što je uvodnim, jednosatnim razgovorom na HTV-u utrčala na teren, nazvali su je Gospođom Teško Pitanje. Zato što se o mnogim temama nije htjela izjasniti, mnoge je kvalificirala teškim, pa eskivirala. Kolinda samo primjenjuje recept koji joj je Ivo Sanader dao prije više od deset godina, otkriva mi jedan visokopozicionirani sudionik tadašnje vlasti. Zbog neke je važne televizijske emisije, prisjeća se, bila u panici, pa joj je u javnim nastupima vješti Sanader dao savjet: na svakom pitanju prvo zahvali, reci baš sjajno ili baš teško pitanje, tako kupuješ vrijeme da smisliš odgovor. Od toga se ni danas nije odmakla, konstatira moj sugovornik.

Više u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Izvor: Jutarnji.hr

Četiri pitanja na koja predsjednik Josipović ne želi odgovoriti

Redakcija Narod.hr još je 20. listopada predsjedniku Josipoviću poslala dva pitanja, a prije nekoliko dana još dva pitanja o važnim temama o kojima se govori u javnosti i piše u nekim medijima.

Postavljena pitanja tiču se pozicije predsjednikovog oca kao dugogodišnjeg člana Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske te činjenice da je predsjednik Josipović učinio sve što je bilo u njegovoj moći kako bi spriječio izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj.

Josipović je mogao a nije odgodio izglasavanje Lex Perkovića za 8 dana – na što je imao zakonsko pravo te ‘Lex Perković’ nije poslao na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu. Isto tako, zajedno sa SDP-om bezuspješno je pokušao u prosincu 2013. promijeniti Ustav Republike Hrvatske kako bi spriječili izručenje g. Perkovića Njemačkoj.

S obzirom da su ovakvi predsjednikovi postupci bili suprotni interesima Republike Hrvatske, a bili su u interesu zaštite bivšeg šefa Udbe, držimo kako je važno dobiti jasne odgovore na pitanja o mogućoj povezanosti g. Ante Josipovića, predsjednikova oca sa političkim ubojstvima o kojima su odlučivale najviše razine komunističke partije Hrvatske.

Smatramo da je s obzirom na sve glasnije kritike predsjednikovog odnosa prema Domovinskom ratu i braniteljima te politiku koju je provodio u proteklih pet godina zalažući se za interese regije nauštrb interesa Republike Hrvatske važno pojasniti predsjednikovu odluku da na položaj predsjednika Savjeta za vanjsku politiku stavi g. Budimira Lončara koji je osobno 25. rujna 1991., samomjesec i pol dana prije pada Vukovara zatražio, kao ministar vanjskih poslova SFR Jugoslavije, uvođenje embarga na oružje Hrvatskoj.

Kako se predsjednik Josipović nije do sada očitovao o niti jednoj od dotičnih tema za koje držimo da su osobito važne u vrijeme predsjednikove predkampanje za još jedan mandat predsjedniku Josipoviću poslali smo nekoliko pitanja o temama o kojima se govori u javnosti i piše u medijima.

Pitanja koja je redakcija portala Narod.hr poslala Uredu Predsjednika:

1. Je li istina da je predsjednikov otac, Ante Josipović, pozvan od tužiteljstva kao svjedok u slučaju ubojstva gospodina Đurekovića za koje se terete Josip Perković i Zdravko Mustač?

2. Kako komentirate tvrdnje nekih medija da je predsjednikov otac, Ante Josipović, kao član Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske sudjelovao u odlučivanju o ubojstvu obitelji Ševo koje je izvršeno u Italiji, 24. kolovoza 1972. godine?

3. Smatra li predsjednik Josipović da se s obzirom na pristup informacijama koje ima g. Saša Perković kao njegov savjetnik, on nalazi u sukobu interesa s obzirom na to da mu se ocu sudi kao optuženiku za okrutno ubojstvo te smatra li da njegova odluka da ga zadrži na mjestu svog savjetnika šteti interesima i ugledu Republike Hrvatske?

4. Smatrate li da je odnos predsjednika Josipovića prema Domovinskom ratu i braniteljima te njegove nedavne izjave o tome kako Hrvatska treba nove temelje odražava i činjenica da je predsjednik Josipović za svog savjetnika izabrao i Budimira Lončara, koji je kao ministar vanjskih poslova osobno zatražio od Vijeća sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. da uvede zabranu prodaje oružja republikama bivše države samo mjesec i pol dana prije pada Vukovara?

Izvor: narod.hr

Ivo prijavio i pijanino, Kolinda još ne želi reći što posjeduje

Iako je kazala da će dati svoju imovinsku karticu i tražiti da to učine i ostali predsjednički kandidati, Kolinda Grabar Kitarović na upit Nove TV kazala je da će to učiniti tek kad kampanja počne.

S druge strane, zna se što posjeduje Ivo Josipović jer je sve morao prijaviti po dolasku na Pantovčak. Naveo je da ima plaću veću od 24.000 kuna, ima 4 stana u Zagrebu ukupne vrijednosti 5 i pol milijuna kuna, zemljište u mjestu Lijevo Sredičko, blizu Zagreba, pianino od 15.000 kuna, 90.000 kuna i 290.000 eura ušteđevine. Zarađuje i na autorskim pravima, a to prijavljuje  Povjerenstvu za sukob interesa. U posljednje 4 godine tako je prijavio više od 52 tisuće kuna. Godišnja plaća njegove supruge iznosi 196 tisuća kuna.

Milan Kujundžić dobiva 20.000 kuna mjesečno plaću, ima stan i apartman, obiteljsku kuću u Ivanbegovini, auto, 150.000 kuna ušteđevine i kredit od 100.000 eura. 

Anto Đapić na mjesec ima 22.300 kuna zajedno sa suprugom, pet nekretnina i jedno zemljište, dva auta, štednju od 300.000 kuna i kredit od 3.500 kuna.

Ivan Rude zaradi između 10 i 20 tisuća kuna mjesečno, ima kuću, konobu, vikendicu, poslovni prostor, dva auta, 50.000 eura ušteđevine, a dužan je 200.000 kuna.Supruga mu zarađuje 4.000 kuna mjesečno.

Kandidati nisu Povjerenstvu dužni ispostaviti svoje imovinske kartice. Moraju to napraviti tek ako postanu državni dužnosnici.

Izvor: 24sata.hr

Vesna Balenović: Mladen Bajić je u sukobu interesa, ne može biti ustavni sudac!

Na današnju medijsku najavu ‘iz izvora bliskih premijeru Milanoviću’ da je SDP spreman predložiti Mladena Bajića na mjesto trinaestog suca Ustavnog suda reagirala je Udruga Zviždač. U priopćenju koje potpisuje predsjednica udruge Vesna Balenović, upozorava se kako je Mladen Bajić u sukobu interesa i ne može biti ustavni sudac.

“Mladen Bajić je u sukobu interesa i ne može biti ustavni sudac!” tvrdi Vesna Balenović te obrazlaže: “Nakon što se godinama nalazio na čelu DORH-a, koji je po službenoj dužnosti progonio pojedince, sada bi se trebao naći u ulozi suca Ustavnog suda, da tim istim pojedincima odlučuje u žalbenom postupku i da im sudi. Slijedom navedenog, nakon odsluženog mandata ustavnog suca, možemo očekivati da Bajić preuzme i rukovođenje zatvorskim sustavom, tako da osobe koje je tužio, kojima je sudio, sada nadzire pri izdržavanju kazne. Poslovicu ‘Kadija te tuži, kadija te sudi’, moći ćemo s pravom dopuniti, pa reći ‘Kadija Bajić te tuži, kadija Bajić te sudi’. Otomansko Carstvo odavno je otišlo iz Hrvatske, ali čini se da još uvijek nije iz glava nekih rogatih Hrvata.”

Balenović upozorava kako “postoji samo jedan dobar razlog zbog kojeg se vodeći hrvatski političari ne usude suprotstaviti skrivenoj i tajnoj Bajićevoj želji da postane ustavni sudac. Nije pametno ljutiti nekoga tko o vašem nezakonitom, kriminalnom i nemoralnom radu ima pune ladice dokaza i nedostaje samo Vaš krivi korak ili trenutak, pa da ih aktivira i javno obznani. To može biti jedini razlog da korumpirana hrvatska politička scena, usta punih hvalospjeva, aklamacijom prihvati Bajića kao najbolje moguće rješenje za izbor 13. suca Ustavnog suda RH.”

Kadrovsko preslagivanje u hrvatskoj pravnoj močvari

“Za Hrvatsku i njezin pravni sustav bilo bi najbolje priznanje, da je Bajić predložen i imenovan npr. za ravnatelja Ureda Europske unije za borbu protiv prijevara (OLAF) ili planiran za vodeće mjesto u Uredu europskog javnog tužitelja. Bilo bi za Hrvatsku lijepo da je Mladen Bajić slijedio primjer prof. dr. Ivana Šimonovića, koji je s pozicije ministra Pravosuđa RH 2010. godine, otišao u New York na mjesto pomoćnika Glavnog tajnika UN Ban Ki-moona za ljudska prava. Ovako ostaje dojam da se kadrovskim preslagivanjem u hrvatskoj pravnoj močvari, imenovanjem Bajića za ustavnog suca želi samo legalizirati sve ono što je Bajić, kao Glavni državni odvjetnik u svom dvanaestogodišnjem mandatu krivo odradio, prikrio ili propustio odraditi” zaključuje se u priopćenju udruge Zviždač.

Izvor: narod.hr